Elektronski bubnjevi-pogled iz mog licnog ugla

Elektronski bubnjevi, elektronika, ozvučavanje bubnjeva, mikrofoni...

Moderator: Supermoderatori

Flavije
Dobošar
Dobošar
Posts: 35
Joined: February 8th, 2015, 8:19 pm
Moj Bubanj: Roland TD-4 KP

Elektronski bubnjevi-pogled iz mog licnog ugla

Post by Flavije » December 13th, 2015, 4:47 pm

Citajuci postove na ovom forumu videh da postoji segment foruma u kome se diskutuje o elektronskim bubnjevima, a iz nekoliko postova sam zakljucio da postoji odredjeni interes clanova foruma da se cuje vise misljenja po ovom pitanju.
Molim da sve sto cu izneti ovde, shvatite kao iznosenje mojih licnih iskustava vidjenja i misljenja, pa ako Vam se nesto od toga i ne svidi ili Vi to vidite na drugi nacin, slobodno to i recite, ali nemojte misliti da ja ovde zelim da nametnem neko iskljucivo misljenje ili stav, koji apriori mora biti takav i u stvarnom zivotu.Ukoliko smatrate da bi neki segment o kome budem pisao treba bolje i podrobije prikazati, samo recite, pokusacu da izadjem u susret. Ako u necemu pogresim, ispravite me. Dakle:

Uprkos uobicajenom misljenju da su elektronski bubnjevi novotarija nastala u poslednjih nekoliko godina, ta tvrdnja nije sasvim tacna. U toku nekoliko poslednjih godina oni su doziveli jako veliki napredak. Napredak koji je veci nego napredak koji su postigli u prethodnim decenijama. To je naravno posledica digitalizacije i enormnog razvoja softvera. Elektronskim bubnjevima u smislu bubnjeva koje svojim pokretima i udarcem palicama u realnom vremenu inicira bubnjar zapravo prethodi pojava i razvoj tzv. - ritam masina. Sprave najrazlicitije gradje sa dosta mehanickih, a kasnije i dosta elektronskih komponenti zapravo su prethodnici elektronskih bubnjeva o kojima ovde govorimo. Nekako osnovna razlika izmedju ritam masine i elektronskih bubnjeva, prostim recima jeste u tome sto se ritam masina na neki nacin (mehanicki, elektronski ili softverski) programira da proizvodi odredjene zvukove tacnije grupe zvukova bubnja i na taj nacin cini poseban ili sastavni deo neke zeljene muzike. Buduci da se na takvim spravama uglavnom radilo o tome da se postigne podrazavanje nekog ritma na bubnjevima, otuda i njihov naziv Ritam-Masina. Ritam masine imaju prilicno konstantan istorijski razvoj i tehnicko-tehnoloski napredak, a sa razvojem kompjutera i softvera one prelaze u visoko sofisticirane bubnjarske studije (i studijske softvere) u kojima mozete kompletno proizvesti ucinak profesionalnog bubnjara i u potpunosti nasnimiti bubnjeve za koju god vrstu muzike hocete, a bez potrebe da u studio dovodite zivog bubnjara i ogroman komplet skupih bubnjeva. Ritam masine svoj procvat dozivljavaju sa razvojem i popularnoscu Disco muzike cije pesme su se uglavnom sastojale od manje ili vise pravilnih, konstantnih i manje vise jednolicnih ritmova sa po nekim prelazom...(da mi ne zamere obozavaoci ovog muzickog zanra)
Sa druge strane, prvi pokusaji pravljenja elektronskih bubnjeva a da to nisu ritam masine, datiraju nekako u vreme kada sam ja pocinjao da se interesujem za bubanj, tj.sedamdesetih godina prosloga veka. Prvi koncepti elektronike medju bubnjevima zapravo su se bazirali na tome da su manje ili vise uspesne vrste mikro-prekidaca spojene za udarnu povrsinu bubnja obezbedjivale signal (u pocetku samo on/off tipa) koji je u kakvoj-takvoj formi bubnjarskog elektronskog modula dovodio do okidanja zvuka koji je karekteristican za odredjeni deo bubnjeva. Neke od prvih firmi koje su eksperimentisale sa elektronskim bubnjevima su bile Simmons i Dynacord... Zvukovi u modi tada su bili zvuci svemirskog oruzija kao iz filma ``Ratovi zvezda``, pa zakljucno sa disko zvucima konga i bongosa ili oktagona.....(poslusati disco pesmu ``Ring my bell`` izvodjacice Anite Ward u kojoj se cuje primena jednog od prvih zvukova elektronskog bubnja kakvog danas poznajemo....

Prva interesovanja o elektronskim bubnjevima kod mene licno su nastala negde oko 1996 godine kada sam vodio decu na pozorisnu predstavu u decijem pozoristu ``Bosko Buha`` i gde je neki klinac davao zivu muzicku pratnju predstave, svirajuci na DIY kompletu elektronskih bubnjeva (komplet iz samogradnje, po principu Uradi Sam). Brzo sam ukapirao o cemu se radi, i preko interneta dosao do prvih saznanja o tome kako funkcionisu Elektronski bubnjevi. I dan danas postoji taj sajt sa koga sam pokupio prve lekcije i ideje oko toga kako napraviti sopstvene elektronske bubnjeve. To je sledeci sajt: http://edrums.info/
Moram priznati da mome odusevljenju nije bilo kraja iz nekoliko razloga ``ZA`` medju kojima su najvazniji:
- mogucnost samogradnje koja je finansijski prihvatljiva i tehnicki izvodljiva
- Mogucnost sviranja bubnja koji daje zvuk savrsenog kompleta bubnjeva koji bi u akusticnoj varijanti kostali nekoliko hiljada EUR
- Mogucnost da se takav komplet drzi i svira (vezba) u stanu, bez preteranog uznemiravanja ukucana i komsiluka, sto kod akusticne verzije nikako ne dolazi u obzir
- Mogucnost da se pritiskom na par dugmica menja zvuk bubnja, njegovih delova, i kombinacija, prilagodjavajuci komplet onome sto ti odgovara
- dostupnost informacija preko interneta.
- Mogucnost da sam smislis tehnicko resenje svog elektronskog bubnja.
- mogucnost da putem MIDI fajlova dopunjujes i menjas bazu bubnjarskih zvukova koju zelis da imas u svom bubnjarskom modulu (u prevodu neogranicena mogucnost da dobijes zvuk bubnja ili cimele koju nikada neces moci da kupis)
- stalno usavrsavanje sistema elektronskih bubnjeva
- CENA!

Da nije sve tako jednostavno, postojale su i stvari koje su govorile ``PROTIV``, a to su:
- Tesko da bilo sta iz DIY varijante moze tako dobro da se napravi da prilikom sviranja odrazava onaj pravi osecaj sviranja na akusticnom bubnju, da budem precizniji kako da dovedes do toga da postoji ``dinamika``
- Nije uvek lako na nasim prostorima doci do informacija i do komponenata koje su ti potrebne da bi napravio ili sastavio elektronski bubanj koji ce zadovoljiti sve tvoje potrebe.
- U slucaju zivog nastupa morate racunati na kvalitetan razglas koji ce obavezno sadrzati wooofere radi realisticnog basa!
- Za vezbu u kucnoj varijanti morate posedovati slusalice velikog kvaliteta koje tesko da kostaju ispod 50 EUR, pa na vise (sto vise to bolje) i nije na odmet imati specijalizovano pojacalo za slusalice, po mogucstvu i miksetu sa snagom.....
- CENA!

Kao sto vidite kriterijum CENA je zajednicki i njega sam stavio i pod ``ZA i pod ``PROTIV``! Zasto?
Pa zato sto neki osnovni i jednostavan komplet elektronskih bubnjeva mozete sastaviti i u DIY varijanti za par stotina EUR, a istovremeno, ako zelite da krajnji rezultat bude veoma blizu, ili cak i vise od onoga sto ocekujete od visoko-kvalitetnog klasicnog akusticnog kompleta bubnjeva, nemojte racunati na manje od nekoliko hiljada EUR. To mu dodje nesto kao kod akusticarskih cinela na klasicnim bubnjevima. Sve, sve, ali u principu koliko para - toliko muzike. Isto vazi i za marke gotovih kompleta elektronskih bubnjeva. Za par stotina EUR mozete dobiti igracku, a za par hiljada EUR vec mozete racunati na profi set bubnjeva. Isto kao i kod cinela, ima dva-tri svetska brenda koji odskacu po kvalitetu, a takodje postoji i gomila izvedenih ili samostalnih brendova koji su tu da pokriju manje zahtevni segment trzista koji ima manju plateznu moc. Naravno tu je i mogucnost snalazenja, po principu, malo od onoga, malo od ovoga, ali za iole snalazljivu osobu iz ukupne ponude, uvek se moze probrati nesto sto u svim segmentima zadovoljava nase potrebe.

Za sada toliko, a uskoro cu nastaviti! (svaka sugestija je dobrodosla)
Flavije
Dobošar
Dobošar
Posts: 35
Joined: February 8th, 2015, 8:19 pm
Moj Bubanj: Roland TD-4 KP

Re: ELEKTRONSKI BUBNJEVI - POGLED IZ MOG LICNOG UGLA

Post by Flavije » December 13th, 2015, 8:41 pm

Nastavak - 2. deo

Elem sto zbog zauzetosti poslom, sto zbog porodicne situacije (mala deca i porodicne obaveze) period od 96 do 98 provodim u istrazivanju osnovnih stvari oko elektronskih bubnjeva. Posebno poglavlje u tome cini ozbiljan problem nedostatka zivotnog prostora (porodica se prosiruje) i nemogucnost da se postojeci klasican komplet bubnjeva koji sam imao u to vreme (SONOR 507) stalno drzi u radnom polozaju u stanu i da se svira i vezba normalnom jacinom, a da to ne izaziva da blago kazem izvestan stepen netolerancije kod porodice, a posebno kod komsija u zgradi u kojoj sam inace bio podstanar u stanu kod gazde koji je pre izdavanja bio prilicno nepopulatan kod ostatka komsiluka........
situacija je bila takva da se bubanj vadio iz kutija i sklapao, odnosno stavljao u radni polozaj samo u retkim danima spojenih praznika (po pravilu od katolickog Bozica do Srpske nove godine) i to strogo vodeci racuna o tome da je bar blizi komsiluk otisao za praznike na selo kod rodbine, daleko od grada u kome si rodjen i u kome si podstanar......Kao sto se vidi sve su to bila prilicna ogranicenja. Zbog svega toga i nakon ``izucavanja`` materije vezane za oblast elektronskih bubnjeva dolazim do svog prvog `` elektronskog resenja`` Nabavljam komplet mrezastih opni (Mesh head) svajcarskog proizvodjaca ``T-Drum`` u velicinama 12; 13; 14; 16; 22 koje pasuju na posedovanog Sonora, nabavljam modul proizvodjaca Alesis, model DM5, ( a trigere - uz pomoc sajta spomenutog u prvom postu pravim sam ! Kako sam? Pa lepo od aluminijumskog ``U`` profila, ugaonih nosaca polica i Piezzo elementa iscupanog iz novogodisnjih muzickih kineskih cestitki koje sviraju one debilne pesmice kada se otvore. To je u varijanti samogradnje izgledalo otprilike ovako:
Image
Unutar svake te KINESKE muzicke cestitke koja kosta oko 50 dinara I IMA DA SE KUPI U SVAKOJ KNJIZARI, nalazi se mali cip sa baterijom i uprogramiranom ``jingle bell`` pesmicom koju reprodukuje mali okrugli Piezzo poluprovodnicki element koji u tom slucaju glumi zvucnik. Taj Piezzo element je sve sto vam treba da bi ste pokrenuli savremene module elektronskih bubnjeva, cak i one najskuplje. Piezzo element osim sto ga mozete naci u kineskim muzickim cestitkama i u mnogim svirajucim igrackama, ima da kupite i u prodavnicama elektronskih komponenata ali su oni ponekad i skupli od cele kineske cestitke i plus na njemu nisu unapred nalemljene zice za + - kao sto jesu u kineskoj cestitki, pa su zapravo ovi iz cestitke mnogo upotrebljiviji za samogradnju i trigerisanje akusticnog seta bubnjeva od onih iz specijalizovanih radnji sa elektronikom. Sva ostala mudrost se sastoji u tome da taj piezzo element sto bolje pozicionirate u okviru akusticnog bubnja na takav nacin da on preko nekog elasticnog materijala poput sundjera, blago dodiruje membranu ili mesh head ili pak neku drugu povrsinu po kojoj bubnjar udara palicom, rukom, nogom, maljicom, cetkicom ili sta vec....
Od umeca da se piezzo element postavi na pravo mesto i ``umetnosti`` da se on preko ovicnog kabla poveze na obicnu gitarsku bananu koja se utakne u ulaz bubnjarskog modula zavisi koliko ce takav spoj biti uspesan i kvalitetan. Prosto receno potrebno je smisliti sto bolji nacin montaze piezzo elementa na akusticni bubanj i dobijate ``Drum Pad``, Cymbal Pad, Kick Pad, itd...itd koji se povezuje na bubnjarski modul. Proucavanjem interneta ovde sebi u mnogome mozete ustedeti vreme i energiju na smisljanje tehnickih resenja, vec mozete jednostavno pracenjem specijalizovanih sajtova i youtube kanala dobiti dovoljno ideja kako doci do jeftinog a izuzetno dobrog resenja za svoje prve elektronske bubnjeve. Na primer moguce je da se na trzistu polovnih bubnjeva nabavi neki veoma jeftin pa cak i ostecen komplet bubnjeva i da se uz par modifikacija on iskoristi za trigerisanje i u kombinaciji sa nekim od raspolozivih drum modula dobijanje veoma kvalitetnog DIY elektronskog bubnja cija bi vrednost prelazila nekoliko hiljada eura. Evo jednog veoma lepog primera kako je uradjena konverzija jednog polovnog akusticnog seta bubnjeva u elektronsku verziju ravnu veoma kvalitetnim fabrickim elektronskim setovima:
[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=XfLPkBTvupM[/youtube]
Ovaj primer je u vise nastavaka i odlicno prikazuje koverziju polovnog nabavljenog akusticnog seta sa skracenim shellovima u vrhunski elektronski set koji kod Brand name proizvodjaca u istom kvalitetu i vizuelnom dizajnu kosta nekoliko hiljada eura, dok je po mojoj slobodnoj priceni voditelja ovog youtube kanala izasao negde malo ispod hiljadu eura. U mom slucaju ja sam da tako kazem ``ubio dve muve`` kada hocu tiho resenje i elektronski bubanj, na moj normalni netaknuti shell od Sonora stavljao sam mesh headove (mrezaste opne) i u samo telo bubnja montirao DIY trigere, a kada bi zeleo da se vratim na akustiku, skidao sam trigere i vracao klasicne plasticne opne i cinele i tako imao ``obican`` akusticarski komplet. Za cifru od par stotina eura, odicno i kako to danas vole da kazu ``odrzivo resenje``. Naravno takvo ``univerzalno resenje ima i svojih nedostataka. Jedan nedostatak je u tome sto takav konvertovani set zauzima (ako se ne rade nikakve prerade i skracivanja drvenarije) isto mesta koliko i klasican akusticni set. Mana je i to sto jeftine DIY cinele koje se montiraju na postojeci hardver niti izgledaju kao prave cinele, niti pruzaju osecaj kakav se ima pri sviranju klasicnih akusticnih......Vec sam rekao i da jeftiniji moduli imaju svoja ogranicenja kada je u pitanju kontracinela i uglavnom monozonske trigere.....
Nastavice se.....
You do not have the required permissions to view the files attached to this post.
Last edited by Flavije on December 20th, 2015, 7:36 pm, edited 6 times in total.
Flavije
Dobošar
Dobošar
Posts: 35
Joined: February 8th, 2015, 8:19 pm
Moj Bubanj: Roland TD-4 KP

Re: ELEKTRONSKI BUBNJEVI - POGLED IZ MOG LICNOG UGLA

Post by Flavije » December 13th, 2015, 10:27 pm

Nastavak broj 3.

Naravno ne treba zaboraviti da se odmah u startu moramo odrediti prema tome sta zelimo i koji je okvirni budzet na koji se racuna radi zadovoljenja nasih zelja. Na pomenutom sajtu sam nalazio resenja gde su ljudi uspevali da za 30-tak eura na trzistu polovnih instrumenata nadju jako dobro ocuvane module elektronskih bubnjeva (na primer Roland TD-7 ili Alesis DM5) i da od aluminijumskih tepsija za burek kupljenih na buvljaku pa presvucenih sundjerima koji se koriste za podlogu kompjuterskog misa i naravno piezzo elemenata iz pomenutih kineskih cestitki, i sve to montirano na ``rampu`` sacinjenu od plasticnih vodovodnih cevi i fitinga, naprave komplet elektronskih bubnjeva koji sasvim zadovoljava pocetnicke potrebe, pa cak i potrebe ``Garage Bendova``. Prostim istrazivanjem interneta ovakva resenja se mogu sklopiti za 200 eura. Naravno, podsecam da od takvog ``kompleta`` elektronskih DIY bubnjeva ne treba ocekivati cuda. Treba racunati da ce Vam u jednom takvom kompletu cinele biti od plastike ili limova prelepljenih sundjerastom gumom, da ce Vam pedala od kontra cinele raditi po principu otvoreno-zatvoreno, bez medjustanja, da ce Vam svi padovi (cinele, tomovi, bas, dobos, kontra, crash, ride, itd....biti jedno-zonski (u zargonu mono-zonski), i da ce Vam drum-modul biti neki od onih sa najmanje raspolozivih zvukova (od 100 do 200) te da verovatno nece podrzavati opcije MIDI fajlova ili mogucnost spajanja dvozonskih, pa i trozonskih padova, USB-a MP3 playera, funkcije metronoma, stimovanja visine tona, ubacivanje ambijentalnih efekata, denfovanje i muffling itd...itd....sto nude skuplji moduli u direktnoj proporciji sa njihovom cenom....
O estetici, dizajnu. o tome da vam je rampa od plasticnih cevi i slicno kao i gomili dodatnih opcija, kako hardverski, tako i softverski da i ne govorim. Ono sto svakako stoji jeste da je ovo tipa DIY elektronski bubanj za 150 eura, jedan nacin ``ulaza`` u svet elektronskih bubnjeva (pa i bubnjeva kao instrumenta-uopste) i da je taj DIY nacin dobar iz vise razloga, a to je da je najbolje uciti sam, sopstvenim tempom i na osnovu sopstvenih iskustava i razvijanje kreativnog pristupa. Prednost je i to sto se mozete prilagodjavati visini raspolozivih novcanih sredstava i kasnije polako napredovati i prelaziti postupno na sve vise i vise nivoe (i cenovne rangove, naravno) tako da na kraju dodjete cak i do najskupljih profesionalnih resenja koja postoje na trzistu. Na taj nacin sticu se brojna znanja o mogucnostima elektronskih bubnjeva a to je kasnije od izuzetne vaznosti, ako se jednog momenta resite vinuti u neke vise nivoe bavljenja muzikom ili u slucaju nabavke gotovih fabrickih setova...

Da ne zaboravim da ponovo istaknem jednu veoma vazanu stvar, a to je da jedan takav set moze stajati u cosku decije sobe i da se (ako se dobro odradi) moze svirati skoro u svako doba dana i noci, sa slusalicama na glavi i bez uznemiravanja ukucana i komsiluka. Buduci da svi znamo koliko je za bubanj kao instrument vazno vezbanje - jasno je kakva je to prednost u odnosu na klasican akusticni bubanj.
Ukoliko je slucaj takav da u samom startu posedujete budzet od recimo 500 eura, onda se moze desiti da ste u debeloj dilemi, da li da kupim nov/ polovan bubanj iz neke nize do srednje kategorije ili da se upustam u nabavku ili samogradnju elektronskih bubnjeva, Sta su tu argumenti jedne opcije, a sta prednosti ili mane one druge......Naglasavam da obe opcije u sebi kriju jednu sveprisutnu opasnost koja je inace karakteristicna za bubanj i bubnjare, a to je da na kraju ipak ima da potrosite nekoliko hiljada eura za svoje zadovoljstvo i da ce te to ciniti do kraja svog zivota....... :shawn:
Nastavice se ((narocito ako bude zainteresovanih za tako nesto...(da ne kazem da sam tek poceo))
User avatar
Mare
Bubnjar!
Bubnjar!
Posts: 764
Joined: January 13th, 2008, 10:51 am
Location: Austrija
Contact:

Re: Elektronski bubnjevi-pogled iz mog licnog ugla

Post by Mare » December 15th, 2015, 7:53 pm

Zakleti sam "akustičar" ali bez obzira na to moram pohvaliti temu i postove. Možda nije ovde mesto za ovaj moj post ali da je više ovako kvalitetnih postova, više bi vremena trošio na ovaj forum.
Ja nisam bubnjar, ja sam činelista
Dok ne probam lava, za mene je svinja kralj životinja
Svi instrumenti imaju dušu, samo bubanj ima muda
Flavije
Dobošar
Dobošar
Posts: 35
Joined: February 8th, 2015, 8:19 pm
Moj Bubanj: Roland TD-4 KP

Re: Elektronski bubnjevi-pogled iz mog licnog ugla

Post by Flavije » December 15th, 2015, 8:54 pm

@ Mare, HVALA na pozitivnom komentaru, vec sam mislio da sam Vas sve udavio ovim dugim postovima pa nikako da se nakanim da nastavim, ali nakon ovog ohrabrenja, evo krecem (i pokusacu da budem sazetiji ili fokusiraniji na temu):

Elem, u osnovi razmisljanja svih pocetnih ``ulazaka`` u svet elektronskih bubnjeva treba imati na umu nekoliko stvari (naravno po mom misljenju):
Akusticni bubanj ce uvek biti akusticni bubanj i samo vrhunski fabricki padovi i setovi elektronaca ce moci da se pohvale osecajem koji se ima kod sviranja akusticnog bubnja.
Ali treba imati na umu i to da je razvoj tehnologije danas, dostigao je takav nivo da elektronski bubnjevi sa jedne strane pocinju da se ``opasno`` priblizavaju filingu koji se ima prilikom sviranja akusticnog bubnja, a sa druge strane elektronski bubnjevi sa sobom donose neke nove - do skora neslucene mogucnosti koje akusticni bubanj zbog svojih prirodnih limita nikada nece moci da dosegne.
Pokusacu da navedem par primera da bi potkrepio ove stavove. Na primer tomovi u jednom petodelnom setu akusticnih bubnjeva - srednjeg kvaliteta (pa cak i nizeg kvaliteta) mogu bubnjaru sa malo vise iskustva oko stimovanja i muflinga obezbediti jako dobar zvuk za vise vrsta (zanrova) muzike, obezbedjujuci mu sasvim dobru ``dinamiku`` (ono kad isti tom na istom mestu udaris razlicitim jacinama udarca palice ili ono kad isti tom istom jacinom udaras po razlicitim mestima na membrani, blize ili dalje od centra). Naravno tomovi u takvom akusticnom setu imace svoje prirodne limite u smislu ogranicenja najdubljeg i najviseg moguceg tona na koji se mogu izvuci iz njega a da ne zvuce kao kante. Ovaj raspon u nekim slucajevima i nije bas tako veliki. Dinamika koju sam pominjao bolje ce funkcionisati na prirodnim frekvencijama shellova, a slabije van toga prirodnog frekventnog opsega. Ako uzmemo da u petodelnom setu imamo tri toma (Hi, Low i Flor) potrebno je malo ``muke`` da se ta tri toma dovedu u neki zeljeni raspon i medjusobno odstojanje koji nam se svidja i da kazem da nama i drugima to zvuci lepo. Od kvaliteta (cene) zavisi sta je tu moguce a sta ne. Visoka klasa - Visoka cena - visoke mogucnosti niska klasa - muka!
Kod elektonskih bubnjeva ova stvar sa tomovima ne samo da je mnogo rastegljivija, nego je mnogo rastegljivija u nekoliko smerova. Cak i u slucaju jeftinijih padova sa mrezastim opnama moze se lagano postici zeljeni mehanicki odziv palice (kako konkretnoj osobi najvise odgovara), a tom i takvom odzivu palice i dinamici - prostim pritiskom dugmica ne samo da moze da se dodeli dubina tona (teoretski bilo koja dubina u cujnom spektru, pa cak i van cujnog spektra) nego se tom istom padu (tomu) pritiskom dugmeta moze promeniti mnogo drugih parametara poput izbora (virtuelnog) materijala od koga je ``sacinjen`` takav tom (pad) recimo (od drveta, pa onda od kog drveta, bukva, breza, mahagoni, bubinga, metal, pleksiglas, bakar, mesing, bronza, itd.itd moze se birati, njegova dubina, velicina, stepen njegovog prigusivanja, moze se birati stepen dinamike odziva palice (linearni, rastuci, opadajuci, progresivni, degresivni.......(mogao bi jos da nabrajam, ali bi potrajalo) pored toga kod elektronskih bubnjeva pritiskom dugmeta mozes birati izmedju stotina (ponekad i hiljada) studijski snimljenih zvukova tomova najkvalitetnijih akusticnih proizvodjaca snimljenih u ``gluvim sobama`` i pritiskom drugog dugmeta tim visoko kvalitetnim zvukovima mozes dodavati i druge ``zacine`` poput efekata prostorije (room, arena. hall, stadium........), a da ne govorim o tome da preko interneta mozes skoro besplatno doci do midi fajova sa stotimama gigabajta takvih zvukova tomova......U akusticarskom setu dobijes na primer tomove 10`12`14`, a kod elektronaca stisnes dugme i biras sve ovo o cemu sam pricao za recimo tomove 16`18`20` na istim udarnim povrsinama (padovima)......Jos veca razlika je kada su u pitanju cinele. U akusticnoj varijanti imas to sto imas (dok ne pukne), a u elektronskoj varijanti srednjeg kvaliteta imas gotovo sve sto postoji na trzistu u poslednjih dvadesetak pa i vise godina, na trzistu Hi Class cinela i to uz veoma malu mogucnost da bilo sta pukne, potamni, oksidise, iskrivi se ili okrnji. Naravno plus mogucnost podesavanja po zonama (edge, bow, bell), plus normalno - Choke. Na istoj elektronskoj cineli srednjeg ranga mozes podesiti da na bow-u imas ride zvuk visoke klase, na edge-u mozes staviti izbor od nekiliko stotina Crash zvukova, a na bell mozes staviti neki zuk na pr. letnjeg pljuska u kanjonu Kolorada......
Ovde cu da na trenutak - stanem, pa ako treba neko pojasnjenje ovoga sto sam izneo, samo pucajte.....
Last edited by Flavije on December 20th, 2015, 7:42 pm, edited 1 time in total.
Flavije
Dobošar
Dobošar
Posts: 35
Joined: February 8th, 2015, 8:19 pm
Moj Bubanj: Roland TD-4 KP

Re: Elektronski bubnjevi-pogled iz mog licnog ugla

Post by Flavije » December 15th, 2015, 10:09 pm

Dobro dok neko ne ispali neko pitanje ili stav, da nastavim
Kao sto sam nagovestio u prethodnim postovima, kod pocetnog ulaza u svet elektronaca pitanja su brojna i jako teska. I da to nisu pitanja nego i finansije i to zestoke.
Samogradnja elektronaca, konverzija akusticnog bubnja u elektronski (sa mehanickim intervencijama ili bez istih), kupovina pojedinih komponenti radi sklapanja elektronskog seta ili kupovina gotovog seta elektronaca. Ili nesto izmedju i pomalo svega toga?
U resavanju ovih pitanja, predlazem da prvo vidimo gde smo u startu.
- Jedna je stvar ako vec imamo neki komplet bubnjeva (i kakav), pa onda koliko smo zadovoljni sa istim, pa onda gde zelimo da stignemo (ili kuda da idemo) u odnosu na to gde smo sada i naravno kojim uopste sredstvima raspolazemo za taj ``put``
- Druga je stvar ako recimo nemamo nikakav bubanj a zelimo da imamo nekakav, bilo kakav, pocetnici smo, zelimo tek da pocnemo i pri tome nemamo dovoljno prostora u sobi i jos pride zivimo u zgradi u kojoj su zidovi od rigips ploca, a od sredstava imamo baku, penzionerku...
- Moze biti recimo i pitanje zelje da se eksperimentise sa zanrovima. Tipa profesionalac sam ali prelazim sa Rocka na heavy metal, ili sa narodnjaka na Jazz i obrnuto itd itd...
- Moze biti pitanje - imam bend koji povremeno svira po klubovima, sviramo razne zanrove, i bitno mi je kako cu da transportujem bubanj od kluba do kluba svaki drugi dan....
Moze biti pitanje, nekada sam svirao, a sada zelim da ucim dete da svira bubanj ili da otvorim studio za vezbanje, pa sta da kupim.....
Savetujem svakome da na samom pocetku razmisljanja o eventualnom ulazu u svet elektronaca dobro definise sva ova pitanja, da pazljivo sagleda svoju sadasnju poziciju i da sagleda gde zeli da stigne u nekoj buducnosti i odgovori ce poceti da se ``otvaraju`` sami.
Flavije
Dobošar
Dobošar
Posts: 35
Joined: February 8th, 2015, 8:19 pm
Moj Bubanj: Roland TD-4 KP

Re: Elektronski bubnjevi-pogled iz mog licnog ugla

Post by Flavije » December 15th, 2015, 10:47 pm

Dok razmisljamo o svemu tome dajte da vidimo neke osnovne stvari oko elektronskih bubnjeva. Ovaj deo ce nekima (ako imaju neka znanja o elektroncima) verovatno biti dosadan, ali zbog clanova koji eventualnoo nisu imali nikakav kontakt sa elektroncima ja cu napisati (ono sto znam).
Dakle elektronski bubanj se sastoji od stalka (najcesce rampe), zatim padova koji mogu biti Kik pad (bas bubanj), Snare pad (dobos), Hi Hat (kontra cinela) tomovi (HI, MId i Low Tom pad) i Cymbal padovi ili ti cinele. Dobro mogu tu biti i dodatni padovi poput Cow bell pada, Percusion pada itd, ali redje. Pored navedenog tu je i da tako kazem ``mozak`` elektronskog bubnja (u zargonu elektronskih bubnjeva cesto se na engleskom govornom podrucju koristi izraz ``Brain``-u prevodu mozak) ili ti kod nas ustaljeno nazvano - MODUL elektronskih bubnjeva. Svaki od nabrojanih delova moze biti manje ili vise slozen.
Naravno tu su i propratni delovi poput kablova, konektora, raznih adaptera, napajanja, itd...
Zadatak svih ovih komponenti koje sam pobrojao jeste da po svim parametrima treba da budu bubanj. I to bubanj sto piblizniji po obliku, po mehanickim karakteristikama, po vizuelnom izgledu i po pruzanju osecaja bubnjaru i publici - sve u isto vreme. Posto je to prakticno nemoguce, onda se zapravo radi o tome da se odabere ono sto od svega pobrojanog zadovoljava najvise postavljenih kriterijuma. Da se postigne najbolji kompromis izmedju svega toga!

Cymbal Pad (Crash Cymbal Pad; Ride, Splash, China itd. Cymbal pad)

Najbolje da ovu teoretsku gomilu reci potkrepim nekim primerom: Eto recimo da uzmemo cinelu. Crash cinelu. Svi znamo da je crash cinela jako vazan deo bubnja. Visoko kvalitetan akusticni komplet sa losom Crash cinelom moze zvucati za 3 klase losiji nego sto jeste, dok komplet iz nize klase sa kvalitetnom Crash cinelom moze zvucati kao visoko kvalitetan set. To je svako ko se malo bavio bubnjevima sigurno imao prilike da iskusi ili cuje u praksi. Isto vazi i za Crash pad u elektronskom setu uz tu razliku sto sam pad treba da zadovolji onaj mehanicki, deo elektronskog i vizuelni deo price, a modul (brain) treba da zadovolji onaj preostali elektronski i zvukovni deo price.
Dobar Crash Cymbal Pad ce po obliku i gradji jako, jako podsecati na akusticnu cinelu (izuzev po boji, jer je boju akusticne cinele tesko postici u vestackim materijalima) i po velicini, jer ce uglavnom biti manji od akusticne Crash cinele, onda dalje, dobar Crash pad ce se mehanicki ponasati veoma veoma slicno akusticnoj cineli, njihace se slicno prilikom udarca, kao i akusticna cinela, palica ce se na slican nacin odbijati kao i kod akusticne cinele, dobar cymbal pad ce biti od kvalitetnih materijala, uglavnom plastike i gume otporne na udarce i habanje, dobar Cymbal pad ce biti tih kod udaranja palicom, bice dugotrajan, i nece se lako lomiti i prjlati, i ono sto je najvaznije dobar cymbal pad ce u najmanju ruku imati bar dve, ako ne i tri zone (senzora). Dakle udarcem u edge ima da Crashuje, udarcem u Bow ima da se cuje kao kad vrhom palice udaris akusticni Crash u Bow (sredinu luka) i ako je neki bolji imace i trecu zonu bell (koja moze biti poseban piezzo element ili ce biti u okviru Bow-a samo senzitivna na jaci udarac. Naravno dobar Crash pad obavezno ce imati i senzor koji ce omogucavati stopovanje cinele odnosno Choke. Taj senzor je obicno montiran sa donje strane cinele blizu oboda. Nije lako pobrojati sve ovo (mozda sam i nesto preskocio) ali ukratko eto price sta sve treba da sadrzi jedan dobar Crash Cymbal Pad. Sto kaze nije mali spisak, a uzgred svaka srednje solidna cinela poseduje sve to u jednom jedinom komadu metala.
Na srecu sve ovo sto sam pobrojao zbog ubrzanog razvoja elektronskih bubnjeva danas poseduje vecina gotovih Cymbal padova koji se mogu naci u prodaji u nasim muzickim prodavnicama. Isto tako vecina modula na koji se prikljucuje takav pad podrzava sve navedene opcije......Sto se tice toga da Cymbal pad po obliku podseca na akusticnu cinelu tu ima jako puno odstupanja od proizvodjaca do proizvodjaca. Neki brendovi se trude da po obliku i dizajnu maksimalno kopiraju izgled akusticne cinele (Roland, Alesis, Alesis cak ima i varijante sa prirodnom bojom), dok se neki drugi proizvodjaci vise okrecu nekkvim futuristickim oblicima dizajna (Yamaha, Simmons, Bosse itd.. ciji cymbal padovi lice na trouglove, kriske pizze, volane automobila Citroen grupe itd....)
Iz svega ovde navedenog jasno je da kada je u pitanju samogradnja, mozete racunati da ce te uspeti da napravite monozonski pad sa eventualno manje ili vise uspesnom choke funkcijom
(otvoren sam i dalje za sva pitanja)
Last edited by Flavije on December 16th, 2015, 9:16 pm, edited 1 time in total.
Flavije
Dobošar
Dobošar
Posts: 35
Joined: February 8th, 2015, 8:19 pm
Moj Bubanj: Roland TD-4 KP

Re: Elektronski bubnjevi-pogled iz mog licnog ugla

Post by Flavije » December 16th, 2015, 12:10 am

Ako sam dosadan, banujte me :D

Hi Tom; Mid Tom; Low Tom, Floor Tom (ili ti uopste Tom-Tomovi, timpani, prelazi.....)

Dobro, mozda sam pogresio sto sam prvo poceo da pisem o Cymbal padovima jer su to u principu jedni od naslozenijih padova elektronskih bubnjeva (pored snare padova ili ti dobosa i Hi hat padova, odnosno kontra cinele koji su zapravo Cymbal padovi sa prosirenom mehanikom i dodatom pedalom) pa neko ko se tek upoznaje sa materijom elektronskih bubnjeva moze da se uplasi i da kaze, ma bezi bre, kupis akusticni polovnjak i Bog da te vidi....

U principu naj jednostavniji pad (da ne racunam Cow Bell pad) u klasicnom petodelnom setu bubnjeva bi bio Tom pad (timpan) U jeftinijim varijantama to je monozonski pad napravljen od kakve kombinacije plastike i sundjeraste gume. Kada govorimo o samogradnji i DIY varijantama, onaj ko zeli da se upusti u te vode, preporucujem mu da prvo napravi Tom Tom pad. Svejedno je da li ce to biti Hi Tom, Mid Tom ili Lo tom (Flor Tom) Isto je. U najprostijoj varijanti samogradnje za nekakav komad plastike, metala, sper ploce, dno neke serpe, tiganja, kartona, ili slicno, zalepis nekim lepkom piezzo element iz kineske muzicke cestitke i njegov plus i minus spojis na gitarsku mono bananu koju utaknes u najprostiji (ili najskuplji, svejedno) bubnjarski modul, naravno pazis na polaritet prikljucka i postujes pravilo povezivanja, ako se ukljucuje u stereo bananu. Udarnu stranu prekrijes nekom sundjerastom gumom na primer onom od podloge kompjuterskog misa) i kad udaris u tu udarnu povrsinu serpe prekrivene gumom, dobijes zvuk koji si predefinisao u elektronskom bubnjarskom modulu (recimo Hi Tom.) Jace udaris tu udarnu povrsinu, modul ce reprodukovati isto sto ce i reprodukovati i akusticni bubanj prilikom takvog jaceg udarca u uobicajeni deo klasicne akusticarske membrane, slabije udaris ``tisi`` zvuk, jace udaris - jaci zvuk, odnosno hocu da kazem (mada je to tesko opisati recima) da ce piezzo element prilicno verno pruziti (preneti) isti zvucni efekat i isti osecaj kao i kod akusticnog timpana. Odbijanje palice (tzv. rebound) kod udaranja klasicnog akusticnog timpana i isti taj rebound kod udaranja u DIY pad ili nekog kupovnog Tom pada ce se naravno razlikovati u zavisnosti od kvaliteta konstrukcije, tehnickog resenja, vrste materijala koji je upotrebljen prilikom izrade, pa i od nacina njegove montaze na rampu, ugla, polozaja itd. Podrazumeva se da ce i vizuelni osecaj zavisiti od svega navedenog i on moze biti od toga da nema nikakve razlike izmedju akusticnog i elektronskog toma (ako trigerisete akusticni tom i stavite mesh head) do toga da je u najprostijoj diy varijanti Tom parce obicne sper ploce koje drzite na svom krilu i svirate ga rukama kao djembe......Kada govorimo o kupovnim Tom padovima jeftinije varijante ce biti od plastike u kombinaciji sa gumom/sindjerastom gumom, dok ce skuplje varijante umesto gume, za udarnu povrsinu imati mesh headove (mrezaste opne, koje mogu biti jednoslojne ili viseslojne), koje se mogu pritezati na zeljeni nivo rebounda i dynamicsa kao kod akusticnog bubnja (samim tim bice i mnogo tisi za upotrebu u kucnoj varijanti), i naravno imace minimum dva piezzo elementa (triggera) od kojih ce jedan pokrivati osnovnu udarnu povrsinu (membranu tj head) dok ce drugi omogucavati udarac u obruc tzv cross stick (kao kod dobosa poznat prilikom sviranja blues stvari kada se palica jednim krajem spusti u stalni kontakt na povrsinu membrane i drugim krajem poput makaza udara unakrst po obrucu) dok ce takvi dvozonski Tom padovi prikaceni (stereo gitarskim kablovima) na neke bolje i skuplje module davati i tzv rimshot ili ti udarac u sam obruc bubnja.
Dakle iako su tomovi najprostiji padovi, ni oni nisu bas sasvim jednostavni. Svakako moj izbor bi bili neki dvozonski sa mesh headovima. Kod Tom padova treba obratiti paznju i na njihovu velicinu. Posebno ako se radi o padovima sa mrezastim opnama koji ne bi trebalo ni da budu premali, niti da budu preveliki u precniku radi postizanja najboljeg efekta rebounda i osetljivosti na jacinu udarca, kao naravno i da budu dovoljno veliki za pogoditi u mraku na primer.....Moze se ici na slicnu kombinaciju kao i kod akustike, prvo manji tomovi, pa sve veci ili na primer dva manja i dva veca. recimo dva od 8`` i dva od 10`` Ne preporucujem one sa mesh headovima manje od 8` niti ima potrebe za vecim od 12`` Taj raspon od 8-12`` je sasvim dobar za rebound dinamics i dobro je pokriven mogucnoscu nabavke sirokog spektra mesh headova raznih proizvodjaca doj je malo redje naci mesh head od recimo 16``
(otvoren za sva pitanja i dalje)
Last edited by Flavije on December 16th, 2015, 9:18 pm, edited 1 time in total.
User avatar
downbeat
Virtuoz!
Virtuoz!
Posts: 2181
Joined: March 1st, 2008, 1:26 pm
Moj Bubanj: Manic Drum, Istanbul Cymbals
Location: Banja Luka

Re: Elektronski bubnjevi-pogled iz mog licnog ugla

Post by downbeat » December 16th, 2015, 12:10 pm

Odlično je ovo, samo pišite. :)
Flavije
Dobošar
Dobošar
Posts: 35
Joined: February 8th, 2015, 8:19 pm
Moj Bubanj: Roland TD-4 KP

Re: Elektronski bubnjevi-pogled iz mog licnog ugla

Post by Flavije » December 16th, 2015, 7:09 pm

@ Downbeat - Hvala na komentaru, ja se vec uplasio da sam sve smorio, pa razmisljam da li da nastavim....

Kik Pad, Bass Drum Pad....

OK, posto smo rekli dosta toga o Cymbal padovima i Tom Tom padovima, da nastavimo seriju - recimo sa Kik-padom ili ti onim sto bi u klasicnom petodelnom setu akusticnih bubnjeva bio Bas bubanj. E kod ovog pada konstruktori su jos od samih pocetaka elektronskih bubnjeva najvise sebi davali na mastu. Uglavnom smisljana su svakakva pa i pomalo luckasta resenja. Stos je bio u tome da se pronadje nacin da nogom obezbedite udarac u neku povrsinu na koju je zalepljen piezzo element prikacen na modul koji ce otpustiti zvuk bas bubnja. Prava caka bi bila u tome da se postigne identicna dinamika kao i kod klasicnog, akusticnog bas bubnja. Jos veci stos je u tome da se postigne to da taj pad udaras normalnom bas pedalom kako bi bukvalno imao isti osecaj kao da sviras akusticni komplet bubnjeva. A vrhinac umetnosti je bio da eventualno omogucis da se na Kik-pad montira dupla pedala. Otuda se kod Kik pada (pada za bas bubanj) javljaju da tako kazem dva pravca daljeg razvoja dogadjaja. Jednu seriju cine Kik-padovi koji u sebi sadrze istovremeno ceo sklop sa sve noznom pedalom koja je sastavni deo Kik-pada, a drugi pravac je onaj gde postoji samo Kik-pad sa udarnom povrsinom za koji se pricvrscuje normalna akusticarska nozna Kik-pedala, koja ne dolazi uz pad nego se kupuje posebno. Kik-padovi sa pedalom kao celinom su uglavnom sastavni deo jeftinijih modela elektronskih setova bubnjeva, ili su deo elektronskih setova koji su prilagodjeni pocetnicima. U nekim slucajevima udarna povrsina uopste i nije vidljiva spolja nego se nalazi prakticno unutar pedale (recimo kao kod Roland HD-1 seta ) Ovi padovi uglavnom imaju manu da nisu bas 100% jednaki po osecaju klasicnim bas pedalama, ali imaju veliku prednost u tome da su jako tiha resenja. U nekim slucajevima konstruktori su uspeli da objedine i dobar osecaj kao kod normalne pedale i tiho resenje, kao sto je to slucaj kod Roland KT-10 kik pada (koji do duse spada u vrhunsku klasu) i koji je 90% tisi od kik-padova sa klasicnom bubnjarskom bas pedalom Pored toga on pruza gotovo jednak osecaj kao da svirate na klasicnoj kik-pedali. Pogadjate mana mu je cena (nov je 200 EUR). Tihi kik-pad je jako zgodno imati za vezbu u sobnim uslovila ili nocno vezbanje bez uznemiravanja komsija i ukucana. Postoji jos jedna caka kod Kik-padova koji u svom sastavu imaju ugradjenu noznu pedalu, na koju obavezno treba obratiti paznju, a to je da li je ta pedala sastavni deo rampe (ili je fizicki vezana za ostatk seta) ili se kik-pad moze pomerati nezavisno od ostatka seta bubnjeva. Po meni je ovo vrlo vazno pitanje, jer ako je Kik-pad vezan za ostatak elektronskog seta (na primer kao sto je to slucaj kod Roland HD-1 seta, ta nemogucnost odvojenog pomeranja moze biti problem da nadjete pogodan polozaj za sviranje koji Vam najvise odgovara. Kao nagradu za to odricanje od pomeranja, dobijate ekstramno tiho resenje uracunato u cenu celog seta i ne morate kupovati posebnu bas pedalu.
Druga linija kik-padova je ona gde se klasicna bubnjarska pedala kaci za Kik pad. kacenje je isto kao i za normalan akusticni bas bubanj (za obruc). Osnovna prednost ove vrste Kik-padova je ta da mozete da birate pedalu koju ce te zakaciti za Kik-pad. Sami znate da svaki bubnjar ima neku svoju omiljenu pedalu za bas bubanj. Cesto bubnjari tokom svog ``bubnjarskog odrastanja`` i sazrevanja prosto nalete na neku omiljenu pedalu. Sad da li ce to biti Tamina ``Iron Cobra`` u koju se kune polovina bubnjarskog sveta ili ce to mozda biti DW 9000 ili mozda nesto drugo, svako neka bira. U tom slucaju ostaje da se sagledaju karekteristike samog kik-pada. Konstruktorska resenja su razna. Ja recimo preferiram kik-padove koji za udarnu povrsinu imaju neku formu sundjeraste gume kao sto je Roland KD-9, koji jos ima i mogucnost montaze duple pedale, a zahtevniji bubnjari idu na neku vrstu kik pada sa mesh headovima, cije su osnovne prednosti u tome da su tihi, da se mogu pritezati civijama kao i klasican bas bubanj na zeljeni rebound, a i vizuelno lepse izgledaju, odnosno podsecaju na klasican bas bubanj. Jeftinija resenja predstavljaju kik-padovi sa gumom koji su mali po velicini, ali su zato bucni za sobne uslove ili nocno vezbanje. Svakako imajte na umu da kik padovi koji podrazumevaju montazu klasicne bas pedale prilicno prenose buku i vibracije na patos, sto je jako vazno ako zivite u zgradi ili kuci u kojoj neko boravi ispod prostorije u kojoj svirate. Postoje i tu neka pomocna resenja. ali o tome kasnije. Naravno pogadjate da je sve i ovde kod Kik padova srazmerno ceni. Ako uracunate i to da kod nekih padova morate posebno kupiti bas pedalu, onda mozda Roland KD-10 od 200 Eur i nije tako skup kako to na prvi pogled izgleda. (nije reklama, vec samo ilustrativan primer iz prakse)
Za pitanja sam jos uvek raspolozen.
Flavije
Dobošar
Dobošar
Posts: 35
Joined: February 8th, 2015, 8:19 pm
Moj Bubanj: Roland TD-4 KP

Re: Elektronski bubnjevi-pogled iz mog licnog ugla

Post by Flavije » December 16th, 2015, 11:18 pm

Snare pad ili ti njegovo velicanstvo Dobos!

Rekoh ranije da je Snare Pad mozda i najkomplikovaniji pad u jednom elektronskom setu bubnjeva. Razlozi zasto je to tako zapravo leze u tome da je dobos zapravo i u akusticnom setu bubnjeva jedan od najvaznijih i najkomplikovanijih delova bubnja, da ima karakteristicne mehanicke dodatke i u akusticnoj verziji i da je to mozda deo bubnja koji se najcesce udara u toku muziciranja. To je zapravo bubanj koji se mehanicki i po upotrebljenim materijalima znatno razlikuje od ostatka seta. Koliko je vazno u akusticnom setu da dobos ``fercera`` svoj poso, isto toliko vazno je da i u elektronskom setu bubnjeva dobos bude - ``Majka Mara`` u odnosu na sve ostalo. Ujedno to je i najoptereceniji deo citavog seta.
U pocetnickim elektronskim setovima i u onim iz najeftinijeg cenovnog ranga mozda se jos i moze tolerisati da dobos bude izradjen od kombinacije - plastika/sundjerasta guma, ali za bilo sta vise od pocetnickog nivoa, dobos mora biti pad koji mora biti napravljen sa mogucnoscu podesavanja zategnutosti opne (podesivi rebound) dakle najverovatnije mora biti Mesh Head, mora biti barem dvo-zonski (minimum dva piezzo elementa) tako da pored normalnog snare imamo i cross stick zvuk a po mogucstvu i tro-zonski, odnosno da ima mogucnost Rimshota bilo kao posebne zone ili kao stroke sensitivity opciju. Na ovom padu proizvodjaci najcesce zbog potrebne jacine, izdrzljivosti i zbog toga sto se njegova opna najcesce udara i doteze na velike vrednosti sile, stavljaju mesh headove sa dva, pa ponekad i tri sloja mrezica, a nije redak slucaj da jedan sloj mesh heada bude od mrezice kevlara, odnosno materijala od koga se izradjuju i pancirni prsluci koji zadrzavaju metke. Da napomenem jos da se u vecini slucaja proizvodjaci elektronskih setova upravo trude da gotove setove prodaju u minimum dve pod-varijante (naravno u dva cenovna ranga) pri cemu jeftinija varijanta ima dobos sa manjim mogucnostima, a skuplja varijata istog tog seta ima dobos sa vise mogucnosti (boljeg kvaliteta). Naravno to je zbog toga sto su i sami proizvodjaci svesni kolika je vaznost dobosa kako pri vezbanju i sticanju osnovnih znanja, tako i pri sviranju na profi nivou. Obzirom da dobos predstavlja centralni deo seta bubnjeva, sto bi rekli oko njega se sve vrti, nije zgoreg da obratite paznju i na nacin na koji se dobos kaci na elektronski set. Da li nacin kacenja omogucava da ga postavite u polozaj za sviranje koji vam najvise odgovara.
Verujte, vidjao sam pristojne setove elektronskih bubnjeva koji, na zalost- imaju jako lose resenje za kacenje dobosa, pa dobos nikako ne mozes da dovedes u iole prihvatljivu poziciju za sviranje, a onda sam set takvih elektronaca nekako gubi na svojoj prihvatljivosti. Kod setova elektronskih bubnjeva iz najvise klase primetno je da se snare pad montira na isti stalak kao i kod akusticnih bubnjeva, dakle na svoj poseban stalak, Jednostavno proizvodjaci nece da reskiraju, pa prepustaju bubnjaru da podesava poziciju dobosa na isti nacin kako bi to radio i u akusticarskoj verziji....Sto kaze, sto da izmisljaju toplu vodu.....
Kod jeftinijih i pocetnickih kompleta elektronskih bubnjeva, svi ostali padovi mogu da se tolerisu kao mono-zonski, i mogu biti kombinacija plastika/sundjer guma, ali kod dobosa kako god znate, gledajte da dobijete snare pad sa mrezastom opnom radi mogucnosti da zategnete opnu koliko vam treba i da dobijete barem dvo-zonski ili trozonski snare pad koji ima zvukove snare, crosstick i rimshot. Naravno profi verzije snare pada ce imati i super osetljive senzore za tzv. stroke positioning sensitivity koji ce u kombinaciji sa slozenim drum modulima sa posebnim softverskim enginima obezbediti da zvuk dobosa zavisi ne samo od jacine udarca u opnu, nego ce obezbedjuvati onu finu razliku u zvuku u zavisnosti na kom rastojanju od centra dobosa ka njegovom obrucu se desava taj udarac ili jos cesce roll..... Tu funkciju dakle obezbedjuje samo top klasa kako snare padova (iznad 400 jura komad) i samo top serija modula (iznad 1000 jura komad modula). Na kraju krajeva, na nekoliko prstiju jedne ruke se mogu izbrojati proizvodjaci koji uopste nude takvu mogucnost na svojim snare padovima i svojim drum modulima.
Kao sto vidite mislim da je opravdana konstatacija sa pocetka ovog posta da je ovo mozda najkomplikovaniji pad u elektronskom setu bubnjeva, a veoma cesto ce se kvalitet celog seta vrednovati upravo prema mogucnostima snare-a

U citavom setu elektronskih bubnjeva, postoji samo jos jedan pad koji je jednako ili cak i vise komplikovan kao snare pad, a to je Hi Hat....
Flavije
Dobošar
Dobošar
Posts: 35
Joined: February 8th, 2015, 8:19 pm
Moj Bubanj: Roland TD-4 KP

Re: Elektronski bubnjevi-pogled iz mog licnog ugla

Post by Flavije » December 16th, 2015, 11:58 pm

Hi Hat pad, kontracinela, Fus i tako to......
Eto nama jos jednog komplikovanog stvora ako ne i slozenije strukrure i zahteva nego dobos. Sto kaze dobos bijes samo rukama, a ovo sokocalo em bijes rukama, em ga gazis nogama, em ga stiskas (choke), em ga pljeskas (splash), em ga udaras samo vrhom palice (tip of the stick) em ga udaras ramenim delom palice (shoulder) em ga udaras u luk cinele (Bow) em mozes da ga udaras u zvono (Bell), em u samu ivicu (Edge). Svaka od navedenih stvari proizvodi drugaciji, karakteristican zvuk. Ovaj pad ima sve karakteristike cinele (Cumbal pada), ali uz dodatak da ima i nozni pogon. Ma sta da Vam kazem, komplikovano da komplikovanije ne moze biti. Sve najgore sto moze da se desi Cymbal padu Snare padu i pedali Kik Pada moze da se desi i ovom Hi Hat padu. Da stvar bude gora, ovaj pad je barem jednako opterecen kao i snare pad. To je pad koji zajedno sa Snare padom prima najveci broj udaraca. Ponekad veoma jakih i uglavnom veoma brzih udaraca.
Kod pocetnickih setova najcesce je ovaj pad potpuno isti kao i Cymbal pad, samo je na rampi (stalku) montiran tamo gde bi trebala da stoji kontra-cinela na akusticnom setu bubnjeva, a dole ispod njega stoji pedala koja kod pocetnickih modela ima samo taster prekidac za ON/OFF odnosno sa poziciju (i zvuk) otvorena kontracinela i zatvorena kontracinela. Takav je slucaj na primer na prvom drum modulu koji sam ja imao u svom posedu (Alesis DM-5), pa kada sam trigerisao svoj akusticni set, zapravo sam na postojeci stalak sa pedalom za kontracinelu kacio mikro prekidac od sijalice za frizider tako da kad zgazim pedalu dobijam na modulu zvuk zatvorene kontre, a kad otpustim pedalu, dobijem zvuk polu otvorene kontre. Naravno moduli i setovi iznad pocetnicke klase imaju pedalu koja u sebi sadrzi aktuator koji preko modula obezbedjuje celokupan spektar zvukova od mrtvacki stegnute kontre do potpuno otvorene kontre i naravno efekat splasha bas onako kao na akusticnoj kontra cineli. Jedino sto za razliku od akusticne kontracinele ovde imamo zapravo udarnu povrsinu u vidu Cymbal Pada (najcesce istog kao i ostali Cymbal padovi u setu) Naravno pogadjate, kod vrhunskih setova iz najviseg ranga tasova kontra cinele ima dva (kao i kod akusticne), oni se montiraju na klasican akusticarski Hi Hat stalak i u modulu preko veoma preciznog aktuatora proizvode isti osecaj i zvukove kao i na vrhunskoj akusticnoj kontra cineli. Mozda cak i vise od toga jer takvi moduli imaju gomilu softverskih podesavanja i citavih kompjuterskih engina da je to prosto neverovatno sta se sve moze proizvesti od zvukova......
kao i kod Kik pada i Snare pada i kod ovog pada potrebno je obratiti paznju na nacin kacenja, odnosno na mogucnosti pozicioniranja kako bi se obezbedio maksimalan konfor u sviranju i mogucnost podesavanja polozaja onako kako to bubnjaru najvise odgovara. Zato pogadjate i nije cudo da najvisa cenovna klasa upravo kao i kod dobosa i bas bubnja, upravo ide na varijantu montaze na klasican akusticarski stalak pa ga brale ti podesavaj i pozicioniraj na isti nacin kao i na klasicnom akusticarskom setu. Naravno nije zanemarljiv ni vizuelni efekat. Prvi masovni elektronski drum moduli su Hi Hat pad imali isti kao i Tom Tom pad, samo su se ubadali u dzek za zvuk Hi Hata a tasterski prekidac je glumio pedalu. Danas je to otislo mnogo daleko i cak pocelo da prevazilazi mogucnosti najboljih akusticarskih tasova za kontu montiranih na najbolje akusticarske stalke za kontru. Na primer zamislite da na svoj omiljeni stalak za kontru mozete da birate izmedju bilo kog para tasova proizvedenih od strane dvadesetak najboljih proizvodjaca izmedju 60-tih i danas. U vrhunskim modulima koji se spajaju na drum softvere preko MIDI kabla, radi se o izboru izmedju nekoliko stotina razlicitih kontri i to pritiskom na jedno jedino dugme....!?
Flavije
Dobošar
Dobošar
Posts: 35
Joined: February 8th, 2015, 8:19 pm
Moj Bubanj: Roland TD-4 KP

Re: Elektronski bubnjevi-pogled iz mog licnog ugla

Post by Flavije » December 17th, 2015, 10:27 am

Ostali elektronski padovi i rampa, kablovi, i ostali accessoari......

E dobro, nekako obidjosmo krug okolo jednog petodelnog seta bubnjeva s tim da je ostalo da kazemo ponesto oko Ride cinele, Crash2 (drugi Crash), Zvona (Cow Bell), Splash cinele, i China cinele, ako uopste petodelni set, u svojoj osnovnoj postavci ima ova, tako da kazem prosirenja u visu padova i ukoliko Modul ima mesta da se prikljuce takvi padovi. Da krenemo od Ride cinele kao standardne u petodelnom setu. Za Ride Cymbal pad vazi sve sto sam napisao i za Crash Cymbal pad u prethodnim postovima. U pocetnickoj klasi elektronskih setova imacete Mono trigerisani Ride koji ce proizvoditi samo zvuk ``voznje`` vrhom palice po Bow-u. Uz malo srece i nabavku Dual trigerisane ride cinele (recimo Roland CY-8) eto veselja u vidu Bow zvuka i udarca u Bell, pa jos uz mogucnost stopanja cinele u vidu Coke funkcije. Na modulima pocetnicke klase moze se napraviti DIY varijanta ukoliko imamo slobodan ulaz i mozemo da napravimo kablovski razdelnik tako da dual trigerisani pad istovremeno pomocu tog kablovskog splittera ukljucimo u dva posebna mono ulaza u modulu (na primer u Alesisovom DM-5) tako da u stvari omogucimo da nam dual-trigerisani Cumbal pad (na primer pomenuti CY-5) na dva mono-ulaza u jeftinijem modulu radi kao dual trigered pad. Shema za izradu i povezivanje ovog kablovskog razvodnika moze se lako naci na bilo kom boljem sajtu za izradu elektronskih bubnjeva u DIY varijanti i zahteva samo osnovno znanje iz elektronike i lemilicu, kalaj i nesto od elektronskih komponenti. Manje vise sve sto sam naveo za Ride, vazi i za sve ostale dodatne trigere i padove (Cow Bell, Splash, Crash2, China......itd). Ovde je glavno ogranicenje u tome da li bubnjarski modul podrzava i koliko - kakvih dodatnih ulaza ima.

Da kazemo jos nesto oko Rampe i ostalim accessoarima jednog elektronskog seta bubnjeva.....

Bubnjarski hardver je oduvek imao funkciju da bubnjaru obezbedi da mu svi sastavni delovi jednog kompleta bubnjeva budu postavljeni na takav nacin da ih on moze svirati tako da mu to bude udobno, da svi delovi budu stabilni, da budu laki za postavljanje i rastavljanje cak i kad nema puno vremena (kad utrci neka svirka u klubu za 15 minuta) i naravno da omogucavaju da se proces sastavljanja i rastavljanja obavi vise iljada puta, a ne da se stalci pocnu raspadati nakon dva rastavljanja kompleta. Kada govorimo o elektronskim bubnjevima tehnicka resenja se krecu od DIY kreacija u jeftinijim varijantama sastavljenim od plasticnih cevi za vodovod, pa sve do raznih polukruznih rampi sa klempovima. Visoka klasa sa druge strane podrazumeva veoma kvalitetnu modularnu rampu uz koju ide kompletan kvalitetan hardver koji ide i uz akusticarske bubnjeve i to tako da sve bljesti od niklovanih stalaka najveceg kvaliteta i vrhunske mehanike.
Kablovi i kablovski setovi (Cable harness)
U DIY varajantama kablovi su svuda okolo. Obicno prvi pocetnicki elektronski setovi izgledaju kao da su okovani paucinom :) Jedva da pohvatas sta je sta........Ovde predlazem siroku upotrebu plasticnih vezica i cicak trake koja vam u najvecem broju slucajeva moze pomoci oko toga da brojne kablove postavite i organizujete na takav nacin da vam ne smetaju i da sve to ukupno puno lepse izgleda, a narocito da vam se ne desi da u sred svirke neko nogom otkine pola seta ili porusi sve sto se porusiti moze.....
U profi varijantama, kablovi dolaze u predefinisanom i uredno spakovanom ``Cable hernessu`` koji je najcesce ``skriven`` odnosno uklopljen u samu rampu (cak provucen kroz cevi rampe) tako da se em ne vidi, em ne smeta prilokom sviranja, a i sve je jednostavno obelezeno, tako da se prikljucenje padova na modul obavlja veoma brzo i jednostavno.

Pored svega navedenog preostali accessoar elektronskih bubnjeva je veoma sirok, od kljuca za stimovanje koji je neophodan u slucaju da imate mesh head padove, pa do raznoraznih podloski i tepiha koji imaju zadatak da smanje prenosenje vibracija i zvuka na patos itd, dodatnih stalaka za zvona i praporce, torbi za pakovanje padova, kablova, razni razdelnici, adapteri sa jedne velicine bananica na drugu velicinu bananica, luster kleme, itd.....itd
Last edited by Flavije on December 17th, 2015, 2:36 pm, edited 2 times in total.
User avatar
downbeat
Virtuoz!
Virtuoz!
Posts: 2181
Joined: March 1st, 2008, 1:26 pm
Moj Bubanj: Manic Drum, Istanbul Cymbals
Location: Banja Luka

Re: Elektronski bubnjevi-pogled iz mog licnog ugla

Post by downbeat » December 17th, 2015, 10:44 am

Svaka vam čast na ovako detaljnom opisu!
Flavije
Dobošar
Dobošar
Posts: 35
Joined: February 8th, 2015, 8:19 pm
Moj Bubanj: Roland TD-4 KP

Re: Elektronski bubnjevi-pogled iz mog licnog ugla

Post by Flavije » December 17th, 2015, 3:16 pm

Hvala Downbeat na pozitivnom komentaru, to mi zaista znaci, cisto da znam da neko prati to sto pisem i da nisam mozda preterao......

E sad da pokusam da nekako kompletiram tj. da zaokruzim ovu moju nadugacku i nasiroku pricu sa o elektronskim bubnjevima onim sto cini najvazniji i svakako najskuplji deo elektronskih bubnjeva, a to je Drum Modul ili ti ``brain`` (mozak) kako ga ponekad u slengu nazivaju.

Veoma mi je tesko da govorim o drum modulima jer sam licnog iskustva imao samo sa Alesis DM-5 modulom i sa jednom sirom paletom Roland modula, pocev od TD-4, pa sve do TD-30. Nisam imao licno iskustvo sa Yamahama, DDrum modulima, Simmonsom, niti sa gomilom drugih manje poznatih modula, pa cu pricu o ``mozgu`` bazirati na iskustvu koje sam licno stekao, a tek tamo gde moram na osnovu onoga sto sam nasao u literaturi ili na netu.....

Dakle kao i kod svih ostalih komponenti, sto veca cena, to vise mogucnosti, i veci kvalitet. Ovde moram da uvrstim i jos jedan kriterijum, a to je starost, odnosno kriterijum aktuelnosti drum modula. Napredak drum modula se tolikim tempom ubrzava da su moduli koji su se pojavili pre svega nekoliko godina po svojim funkcijama i mogucnostima daleko ispod onoga sto se pojavljuje sada. Tu ne mislim prvenstveno na mogucnosti tipa koliko trigera (padova) mozes prikaciti na jedan modul, niti mislim na to da li su svi imputi monozonski ili dual-zonski, niti mislim na broj predefinisanih setova koji su unapred vec ucitani u modul, vec vise mislim na neke druge funkcije koje su pocele da se pojavljuju bukvalno pre dve-tri godine. To su takozvani ``sound engine`` i tzv. ``Behaviour`` strategije u formiranju izlaznog zvuka iz modula u odnosu na ulaznu frekvenciju koju emitije onaj mali piezzo element sadrzan u nekom drum-padu o kome sam toliko pricao. Da pokusam da pojasnim sto jednostavnije:
Kvalitetan modul u sebi sadrzi gomilu, ponekad stotine, a ponekad i hiljade unapred snimljenih zvukova svakog pojedinacnog dela bubnjeva. Evo na primer da uzmemo Tom Tomove. Inzenjeri za obradu zvuka, sednu sa nekim bubnjarem i dvadesetak tona opreme u nekom zestokom sound studiju, donesu tamo jedno 100 Tom Tomova od svih mogucih polularnih proizvodjaca i sednu i mesecima uz pomoc najsofiticiranije tehnologije nasnime hiljade i hiljade zvukova tog Tom Toma. Sve to spakuju u bazu podataka u vidu fajlova i usnime u memoriju Drum Modula (ova prica je naravno mnogo sira i komplikovanija, ali uktarko to je to). Za rezultat svega toga kada ja upalim modul odmah u startu u njemu imam prilican broj unapred predefinisanih drum setova i prostim udarcem palice cujem zvuk onoga sto je predefinisano. Ako mi se to sto cujem ne svidja ili mi ne odgovara, ja ga cukanjem i okretanjem dugmica na modulu promenim dok ne dobijem to sto hocu i to smestim u memoriju drum modula tako da napravim neki svoj set bubnjeva. Izbor je veliki cak i kod najnize klase brendiranih drum modula. (za manje poznate brendove koji su se masovnije poceli pojavljivati zadnjih godina ne mogu nista da garantujem, jer sam ih cuo samo preko youtubea, ali koliko vidim ta najjeftinija klasa zvuci kao igracka u odnosu na ono sto donose brendirani moduli. Zvukovi svega su fantasticni. Prosto ne znam sta je bolje odradjeno. ponekad mozes provesti sate u eksperimentianju koji zvuk na primer Tom toma ti se najvise dopada. Biras u svim smerovima Dublji, siri, drveni, pa oces brezu, bukvu, javor, mahagoni, oces da zvoni ili da je denfovan, oces tonalitet gore, tonalitet dole, oces da mu pridodas neki zvucni efekat (studio, hall, room, stadium, arena......) oces EQ, itd, itd.....jednostavnim pritiskom dugmeta u sejundii sve to promenis ili vratis na fabricka podesavanja.
O mogucnostima drum modula mogao bi da vam pisem danima, te da ne bi preterivao u nekim stvarima koje mozda ne zanimaju siri auditorijum predlazem da svako ko ima neko pitanje isto postavi ovde, a ja cu onda pokusati da sto kvalitetnije odgovorim.

nezgoda ove situacije je u tome da ako danas kupis neki modul iz vise klase, vec za godinu -dve, taj isti brend ce izbaciti novi modul ili poboljsanu verziju tog istog modula koji ce imati bar nekoliko funkcija vise. Tada cena prethodnog modela drasticno pada......To u neku ruku za nase uslove i ne mora biti toliko lose, jer kada cena padne mozes za ralativno skroman novac dobiti drum modul o kome si zbog visoke cene do skora mogao samo da mastas. ovde je jako vazno da se malo preko neta prati rad nekog brenda za koji si se odlucio ili koji preferiras, pa pracenjem njihovih vesti i informacija vrlo lako mozes doci do zakljucka da pripremaju izlazak novog modula ili poboljsanja neko drum pada i sl, pa onda na osnovu toga mozes proceniti da li sa kupovinom malo sacekati ili putem cekanja docekati momenat da neki modul sidje sa trona top punude a ti da za mnogo manje para dobijes ono sto ce ti u narednim godinama, pa mozda i zauvek zadovoljiti sve potrebe po pitanju bubnja.
Last edited by Flavije on December 17th, 2015, 6:12 pm, edited 1 time in total.
Post Reply